AGROPROGNOZA - ČIČAK

Arctium lappa (major) L. – tomentosum Mill.

Čičak, veliki čičak, lopuh, lopušina, polušina, repušina, repuh, repun, repuh, repje, komodljika
Osom velikog čička u našoj flori postoji i mali čičak (Arctium minus (Hill.) Bernh., šumski čičak Arctium nemorosum Lej. Et Court. i pustenasti čičak Arctium tomentosum Mill.
Arctium = grč. arktos – medvjed, vjerojatno zbog vunastog izgleda biljke ili zato jer se čičak lijepio na medvjeđe krzno. Lappa=rimsko ime za čičak. U hrvatskom imenu lopuh krije se sveslavenski i praslavenski korijen lep- otud poslije lijepiti se, ljepilo. Vrlo bujna biljka s izrazito velikim listovima (donji listovi i do 50 cm dugi) naraste i do 2 m visine. Iako spada u korove čičak je vrlo vrijedna i ljekovita biljka. Raste na humusnim mjestima uz putove, uz hrpe kamenja, nasipe, obale rijeka i potoka, ruševine na zapuštena sunčanim mjesta gdje u zemlji ima dosta dušika.
Cvate od lipnja do rujna. Cvjetne glavice su grimizno crvene obavijene „ljepljivim“ bodljama. U stvari bodlje završavaju kukicom kojom se hvataju za krzno životinja koje onda tako raznose čičkovo sjeme. U srednjem vijeku se uzgajao kao povrtnica a konzumirati se mogu mladi proljetni izboji, listovi i peteljke. Pripremaju se i sirovi kao salata ili se priređuju kao i šparoge. Ima mesnati, repi sličan vretenasti korijen koji može narasti i do 1 m dubine (dobro podnosi sušu). Korijen se vadi od travnja do listopada i to jednogodišnje biljke jer kasnije odrveni. Isprženi korijen može se upotrijebiti kao nadomjestak za kavu, a osušen i samljeven dodaje se brašnu. Od svježeg korijena se priređuju juhe ili se kuha kao i krumpir. Danas se korijen čička koristi u prehrani u Japanu, Tajvanu, Koreji, Brazilu, Italiji, Portugalu. Upotrebljava se kao lijek za mnoge bolesti. Spomenimo samo čičkovo ulje koje se je nekada koristilo (pomiješano s maslinovim uljem) kao lijek protiv ispadanja kose. Nekada su seljaci kada su obavljali žetvu, a tada je sunce nemilosrdno peklo, a nisu imali šešira za zaštitu, koristili velike čičkove listove od kojih bi načinili pokrivalo za glavu. Dobra je medonosna biljka a med je tamnocrvenkast (pelud bijela). U Kini se čičak smatrao sredstvom za jačanje kojim se postizao dug život.

Tekst i fotografije: Marko Vučetić